Škola je smještena u središtu Cernika. Južno od škole, na bivšem rukometnom igralištu i dijelu školskog parka, izgrađena je školska športska dvorana. Istočno od škole protiče potok Šumetlica, a zapadno je ulaz u školu iz Školske ulice. Na sjeveru cesta razdvaja školski prometni poligon i drevni dvorac grofa Kulmera.
Osnovna škola «Matija Gubec» Cernik uz matičnu školu (MŠ) obuhvaća 5 područnih odjela (PO).
PO Šagovina Cernička, PO Baćindol, PO Banićevac, PO Opatovac,PO Podvrško. U svim područnim odjelima rade odjeli u dvorazrednoj kombinaciji. Više o područnim školama pročitajte u njihovim izbornicima.

GDJE SE NALAZI CERNIK?

Cernik se nalazi u podnožju Psunja, 2 km sjeverno od Nove Gradiške, na regionalnoj cesti za Požegu. Od Zagreba je udaljen 150 km na istok, od Osijeka 80 km na jugozapad, od Slavonskog Broda 50 km na zapad. Općinsko je i župsko središte sa 7 sela.

O CERNIKU

Cernik broji oko 2000 stanovnika, dok cijela općina broji oko 4000 stanovnika. Cernik je u sastavu Brodsko-posavske županije. Zaštitnik mjesta je sv. Petar, apostol koji se slavi 29. lipnja.
U Cerniku se razvija obrt, malo poduzetništvo, voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, lovni i vjerski turizam. Industrijskih pogona u Cerniku nema.

SPOMENICI KULTURE U CERNIKU

Baćindol - srednjevjekovna utvrda GRAČANICA
Banićevac - Crkva sv. Ivana Evanđeliste
Cernik - dvorac; Franjevačka župna crkva sv. Petra sa samostanom; Židovsko groblje; Inventar župne crkve sv. Petra; Biblioteka franjevačkog samostana; Ruralna cjelina; Spomenik palim borcima i ŽFT u centru
Giletinci - crkva sv. Matije
Podvrško - Antičko nalazište, Zidina - srednjovjekovni lokalitet
Šagovina Cernička - crkva sv. Luke; Prapovijesno naselje; Polje - prapovijesno nalazište

POVIJEST CERNIKA

(tekst o povijesti Cernika preuzet je iz knjižice CERNIK, izdavač koje je Franjevački samostan)

Cernik je nastanjen od pradavnih vremena (neolitska naselja na brdu Slavči i u Cerničkoj Šagovini - starčevačka kultura), četiri stoljeća u sklopu provincije Panonia Savia Rimljani vladaju ovim krajem. U povijesnim izvorima Cernik se spominje 1255. g., a u pisanim dokumentima već 1363. g. kao posjed i utvrda slavonskih plemića Berislavića, Desislavića s pridjevkom Cernički. 1514.g. plemićki posjed ima dvadesetak sela, a 1520. kraljevom poveljom postaje trgovište (godišnji sajam sv. Franje). 1525. g. Ludovik 2. potvrđuje Deževićima pravo nad novom utvrdom (Castrum nouvom Lehowacz alias Waskap in district Czernek). 1536. g. zajedno sa utvrdama u Šagu, Gračanici i Podvrškom, Cernik pada u turske ruke. Postaje jako tursko uporište, trgovačko, obrtničko i vjersko središte i sjedište sandžakata. Konačno je oslobođen 1691. g. Nakon reokupacije cerničkim posijedom i utvrdom upravlja Carska komora. Od 1707.g. u vlasništvu je baruna Maksimilijana Petraša, a od 1753. potpukovnika Marka Markovića čiji je sin Stjepan utvrdu prepravlja u barokni dvorac. Od 1798.g. vlastelinstvo mijenja gospodare (Carion, Tarnoczy, Muller, Colloredo, Bomballes, Tcharner, Strickleri dr.). 1917. g. posjed i dvorac dolaze u ruke obitelji Kulmer. Nacionalizacijom 1946. g. grof Aleksandar Kulmer gubi vlastelinstvo Cernik i barokni dvorac. (vidi sliku)

KROZ POVIJEST LJUDI RADE...
Cernički kraj pogodan je za razvoj stočarstva, vinogradarstva, voćarstva i proizvodnju zdrave hrane.
Početkom 19. st. Cernik je jako obrtničko mjesto pa 1826. godine Obrtni zbor okuplja kolare, bačvare, tesare, zidare, stolare, lončare, remenare, obučare, staklere, krojače, mlinare, itd. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća Cernik postaje jako industrijsko središte - otvaraju se pogoni koje pokreće parni stroj, grade se šumske željeznice, otvaraju novi ugljenokopi i tvornice. Rade i mlinovi na vodu i paru. Sve je to tijekom I. i II. svjetskog rata nestalo pa općina Cernik danas nema nijedan industrijski pogon.

CRKVA U CERNIKU...
U ranom srednjem vijeku Cernik je središte prostrane župe od Save do Psunja u Pečuškoj biskupiji. U predtursko vrijeme ima pet katoličkih crkvi, a u vrijeme turske okupacije franjevci okupljaju katolike izvan Cernika, kod jedne lipe gdje će kasnije izgraditi kuću, a potom i drvenu crkvu na mjestu današnje crkve Sv. Leonarda. 1623. g. cenička župa u sastavu je veličkog samostana. 1726. g. postaje samostalna župa sv. Petra, apostola, koji je zaštitnik mjesta i koji se slavi 29. lipnja. Od 1728. g. gradi se Franjevački samostan i drvena crkva Sv. petra, dok 1736. počinje gradnja zidane crkve. Danas župa pripada Požeškoj biskupiji i ima sedam filijala.