Osnovna škola "Matija Gubec" Cernik

Webmail Školski časopis OnLine tečajevi Forum Kontakti

Kada zvono zvoni?

1. sat: 8:00 - 8:45
2. sat: 8:50 - 9:35
veliki odmor
3. sat: 9:55 - 10:40
4. sat: 10:45 - 11:25
5. sat: 11:30 - 12:15
6. sat: 12:20 - 13:05

KALENDAR

« Studeni 2024 »
Po	Ut	Sr	Če	Pe	Su	Ne
28	29	30	31	1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30	1
2	3	4	5	6	7	8

Prikazani događaji

Svjetski dan voda

Održiva energija

ČUVAJMO ŠUME

NAGRADE

Ozon i ozonski omotač

ŠTO JE OZON?
Ozon je alotropska modifikacija kisika kod koje se kisik pojavljuje u molekulama koje se sastoje od tri atoma. Nastaje u atmosferi prilikom električnih pražnjenja i djelovanjem ultraljubičastih zraka. Ozon je modrikasti plin karakterističnog mirisa. Kako je ozon vrlo nestabilna molekula Sunce ga ne samo stvara već ga i stalno razgrađuje stvarajući ponovo molekularni kisik i slobodne atome kisika.

KAKO NASTAJE OZON?
Poslije tri milijarde godina provedenih u vodi, život je počeo osvajati i kopno. Dogodilo se to prije tristo pedeset milijuna godina, u trenutku kada je Sunce to dopustilo. Ali, prethodno se zbila jedna čudesna stvar: na visini između deset i četrdeset kilometara iznad površine Zemlje stvorio se ozonski omotač koji je filtrirao i dozirao sunčeva zračenja pretvarajući ih od nemilosrdnog ubojice u umilnog saveznika. Bez tog štita, život bi za svagda ostao u morskim dubinama, a putovi evolucije bi se kretali u danas nezamislivim pravcima.Količina ozona u troposferi povećala se unazad 50 godina dvostruko, a samo u proteklih deset godina za deset posto, što je posljedica emisija ispušnih plinova vozila te drugih antropogenih izvora. Troposferski ozon dolazi u neposredan dodir sa živim organizmima i tu dolazi do izražaja njegova razarajuća strana: snažno reagira s drugim molekulama, u visokim koncentracijama je toksičan, a može oštetiti površinsko tkivo biljaka i životinja. Dokazan je štetan učinak ozona na prinos usjeva, rast šuma i ljudsko zdravlje.

VAŽNOST OZONA
Najveća vrijednost i važnost ozona je što upija ultraljubičasto (UV) zračenje sa Sunca, sprečavajući na taj način da po život opasno UV zračenje ne dođe do Zemlje i života na Zemlji. Upijajući većinu UV-B zraka sa Sunca prije nego što dođu do Zemlje, ozonski omotač štiti naš planet od štetnih utjecaja po život.

UNIŠTAVANJE OZONA

Najčešće uništavamo ozonski omotač ispuštajući postojane kemikalije koje sadrže klor i brom, koji onda sudjeluju u složenim kemijskim reakcijama koje neminovno dovode do uništenja ozonskog omotača.

Ozon je otkrio njemački kemičar Christian Frederick Schonbein 1840. g. u Švicarskoj. Godine 1856. je ozon prvi put korišten za dezinfekciju operacijskih dvorana, a 1860. je prvi put korišten za pročišćavanje vode u Monacu. Ozon je snažan antioksidan te ubija ne samo viroze i bakterije već i mikroorganizme koji vodi daju loš okus i miris. Štetno djelovanje ozona, koji se nad Zemljom gomila od 1850. godine, može ozbiljno smanjiti urod žitarica i potaknuti globalno zatopljenje u ovom stoljeću.

Znanstvenici su danas posve sigurni da je promjena klime u stvari posljedica neodgovornih ljudskih djelatnosti u atmosferi koje su uzrokovale i oštećenje ozonskog omotača. Sva ta međudjelovanja se najkraće mogu nabrojiti kao: korištenje i ispuštanje kemikalija u atmosferu što uzrokuje globalno zagrijavanje; oštećenje ozonskog omotača i utjecaj na klimu Zemlje; štetni utjecaj globalnog zagrijavanja na ozonski omotač. Najveća ozonska rupa nalazi se iznad Australije i zbog toga je učestalost raka kože i kožnih bolesti. U sloju zraka koji se nalazi uz površinu Zemlje ima malo ozona, samo oko dvije milijuntine volumnog postotka. Freoni su sintetički spojevi sastavljeni od ugljika, klora i fluora te imaju široku primjenu. Ozonski sloj počeo se stvarati početkom arhaika i predstavljao je vrlo djelotvoran filtar za visoko energetsko ultraljubičasto zračenje, ubitačno za jednostavne organizme.

Apsorpcijom ultraljubičastog zračenja kisik se raspadao na atome koji dalje s molekularnim kisikom tvore ozon. Zbog svojih snažnih toksičnih svojstava u industriji se ozon upotrebljava za pročišćavanje vode i zraka te kao sredstvo za izbjeljivanje. Iako prizemni ozon upija nešto malo UV-B zračenja, njegov je učinak ipak ograničen.Kad bi ljudi ovog trenutka, u cijelom svijetu, prestali upotrebljavati tvari koje štete ozonu, oporavak bi bio moguć.

Zbog svega toga, na svakom koraku, birajte stvari koje neće oštećivati ozon, da bi njegova "rana", koja je 2000. godine bila veličine 30 milijuna km² ili za lakše dočaravanje poput 550 površina Hrvatske, što prije zacijelila. Prema ideji i planu potpisnika "Montrealskog protokola", i bude li se čovječanstvo pridržavalo danih uputa, to bi se moglo dogoditi do 2050. godine.

Literatura:

Eko kalendar

http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2003/zagar/literatura.html

http://www.monitor.hr/2007/07/26/ozon-potice-globalno-zatopljenje.html

http://www.geocities.com/jaska2g/ozon.htm

Pripremila: Andrea Vlainić, 7. a