Sloj plinova koji okružuje Zemlju.

Motorno gorivo. Naftni derivat.

Biljna ili životinjska materija koja se koristi za proizvodnju električne enerigije sagorijevanjem plinova koji nastaju raspadanjem iste.

Materijal kojeg mogu razgraditi mikroorganizmi ili drugi dekompozeri poput gljiva.

Termin koji se koristi za opisivanje velike raznolikosti živih organizama.

Deponij u kojem se od organske tvari, biološkim reakcijama, dobija energija.

Otpadna voda, najčešće naziv za vodu iz toaleta.

Mali dijelovi čvrste ili tekuće tvari koji lebde zrakom. Čestice dolaze od dima, prašine, pepela i isparenja te mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.

Bakterije i gljive koje utječu na raspadanje biljne i životinjske tvari, vraćajući zemlji ili vodi hranjive tvari.

Mjesto za odlaganje čvrstog otpada, gdje se otpad zakopava.

Gorivo za pokretanje strojeva sa dizelskim motorom.

Glavni sastojak fotokemijskog smoga koji nastaje spajanjem kisika i nitritne kiseline iz ispuha vozila.

Produkt sagorijevanja fosilnih goriva koji uvelike doprinosi nastajanju ozona u nižim slojevima atmosfere, nastanku kiselih kiša i fotokemijskog smoga.

Plin bez boje i mirisa. Nije reaktivan.

Sustav koji se sastoji od zajednice živih bića u prirodnom okolišu u kojem one žive i međusobno djeluju.

Sredstva – čvrsta, tekuća, plinovita – ispuštena u atmosferu.

Sposobnost rada pomicanjem objekata ili pretvorbom topline između objekata.

Električna energija proizvedena micanjem valova i smjene plime i oseke.

Električna energija proizvoedena strujanjem vjetra kroz vjetroturbine.

Odstranjivanje površinskog sloja zemlje djelovanjem vjetra ili vode.

Alternativno gorivo, dobiveno od zrnja i kukuruza pomiješano s benzinom.

Kemijski spojevi koji sadrže fosfor. Često se koriste u deterdžentima i gnojivima.

Goriva nastala prirodnim putem ispod zemljine površine u dugom vremenskom periodu od ostataka živih bića. Fosilna goriva su neobnovoljivi izvori energije.

Energija koja nastaje iskorištenjem prirodne topline iz zemlje koja se pretvara u električnu energiju.

Povećanje prosječne temperature Zemlje stakleničkim efektom.

Električna energija dobivena iskorištenjem energije vode.

Rezultat reakcije sumpornog dioksida i dušičnog oksida u atmosferi, a koji se u obliku kiše, magle ili snijega vraća na Zemlju.

Plin bez boje i mirisa koji je potreban za život većini organizama. Čini 20% atmosfere.

Materija koja nastaje raspadom (ili dekompozicijom) organske materije.

Recikliranje organskog otpada u kompost radi dobivanja hranjivih sastojaka i minerala.

Prirodni plin koji nastaje raspadanjem organske materije. Jedan je od glavnih stakleničkih plinova, a može se iskoristiti za dobivanje energije iz biomase.

Energija koja ne dolazi iz obnovljivog izvora energije. Npr. energija koju dobivamo sagorijevanjem fosilnih goriva.

Neobnovljivi resurs - prirodni resurs koji možemo iskoristiti samo jednom nakon čega ga ne možemo nadomjestiti. Npr. ugljen, nafta i prirodni plin.

Električna energija koju dobijamo iz topline nuklearnih reakcija.

Energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije. Npr. sunčeva energija, energija vjetra i energija biomase.

Obnovljivi resurs
Prirodni resurs koji može biti nadomješten jednom kada je potrošen. npr. voda, drveće, isl.

Način rada i življenja koji ne ugrožava okoliš.

Održivost
Sposobnost korištenja resursa na način da će oni biti upotrebljivi i u budućnosti.

Materijali koji mogu znatno naškoditi zdravlju ljudi ili okoliša ukoliko se s njima ne postupa na odgovarajući način.

Biljni ili životinjski proizvodi koji su proizvedeni bez pomoći pesticida, gnojiva, antibiotika ili drugih kemikalija.

Sve što nekome više nije korisno i čega se želi riješiti. Otpad je korisno dobro i nebi ga trebali mješati sa smećem, već ga reciklirati.

Bezbojni plin. Ozon je vrlo važan plin u gornjim dijelovima atmosfere jer nas štiti od štetnog sunčevog zračenja. Ali, ukoliko nastaje u nižim dijelovima atmosfere u reakciji sa zagađivačima, tada postaje opasan.

Permakultura je skup znanja o dizajniranju održivih ljudskih zajednica. Nastala je kao spoj starih tradicijskih tehnika obogaćenih za nova znanja i tehnologije iz mnoštva znanosti i ljudskih djelatnosti, poput arhitekture, graditeljstva, poljoprivrede i šumarstva, kemije, biologije, sociologije, urbanizma, ekologije, ekonomije, energetike, gospodarenja vodama i otpadom i dr.

Kemikalije koje se koriste za uništavanje korova. Izuzetno su opasni za prirodu i okoliš i ne bi ih se trebalo koristiti.

Ponovno iskoristiti neku stvar umjesto bacanja u smeće.

Materijal kojeg nalazimo u prirodi, a koji možemo iskoristiti za prehranu, dobivanje energije ili za dobivanje nekih drugih materijala.

Prerada materijala koji bi inače postao smeće.

Relativno čista otpadna voda koja dolazi iz kupaonica, sudopera te strojeva za pranje rublja i posuđa. Ovo je idealna voda za preradu u kućnom biopročistaću!

Bezbojno zagađenje zraka koje se javlja većinom ljeti. Proizvode ga zagađivači kao što su dušični oksid i organski dijelovi, koji nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva, a u reakciji sa sunčevom svjetlošću u nižim slojevima atmosfere nastaje ozon.

Električna energija dobivena korištenje fotovoltažnih ćelija koje pretvaraju sunčevu energiju u električnu. Solarna energija se može odnositi i na solarne grijače vode.

Uređaji koji sunčevu svjetlost koriste za grijanje vode ili zraka.

Efekt zagrijavanja zemljine atmosfere i površine zbog djelovanja stakleničkih plinova u atmosferi.

Bezbojni otrovni plin koji nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva, koji pridonosi zagađenju zraka i nastanku kiselih kiša.

Metali koji se akumuliraju u hranidbenom lancu i mogu biti štetni po žive organizme i u malim količinama. Npr. krom, kadmij, merkurij i olovo.

Fosilno gorivo nastalo pod zemljom od ostataka mrtvih biljaka u periodu od nekoliko milijuna godina. Izgleda kao smeđa ili crna stijena.

Velike vjetrenjače koje su dizajnirane da energiju vjetra pretvore u električnu.