2012-03-16 11:28:17 Dani hrvatskog jezika Dani hrvatskog jezika se obilježavaju se svake godine od 11. do 17. ožujka u spomen Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika koja je u časopisu Telegram bila objavljena 17.3.1967. godine, a kojom se traži ravnopravnost hrvatskog književnog jezika u uporabi i vrednovanju u javnom životu, školstvu i upravi. Dana 13. ožujka 1967. Deklaracija je prihvaćena, do 15. ožujka potpisale su je sve relevantne udruge i ustanove, a 17. ožujka 1967. kulturne institucije objavljuju Deklaraciju( http://www.ihjj.hr/oHrJeziku-jeziku-pov-deklaracija.html)
Ljepotu svojeg jezika opjevali su i naši pjesnici Vladimir Nazor i Petar Preradović. U nastavku pročitajte njihove pjesme, a potom i što su Ana Gudović i Klara Žakić istražile o Vladimiru Nazoru.
RODU O JEZIKU
Po njemu te svijet poznaje živa, Petar Preradović
JEZIK RODA MOGA
Kao vječno more sinje
Petar Preradović
HRVATSKI JEZIK
U tebi sam vijek svoj proživio, Drevni i lijepi jeziče Hrvata; Rođen na morskom pragu tvojih vrata, Polako sam te, uz trud, osvojio.
Povede ti me i gdje nisam bio. Na vrhu gore i na kraju gata, U kolibici, u kući od zlata Svuda je meni glas tvoj žuborio.
Htio sam biti glazbalo na kome Zvuče ko žice, mirišu ko cvijeće Rojevi riječi u govoru tvome.
Pa, uzdignut nad zipkom i nad grobom, Da u tebi dišem i da živim s tobom, I onda kad me više biti neće.
Vladimir Nazor
O JEZIKU
Vladimir Nazor
Vladimir Nazor rođen je 1876. godine. Bio je pjesnik, pripovjedač, romansijer, putopisac, esejist. Djetinjstvo je proveo na Braču, gdje je pohađao pučku školu. Godine 1886. nastavio je školovanje u Splitu, najprije u klasičnoj gimnaziji, a potom prelazi u realku. Godine 1902. diplomirao je, ali je još kao suplent počeo raditi u splitskoj gimnaziji. Godine 1918. prelazi u Zagreb, ali već 1920. odlazi u Crikvenicu kao upravitelj dječjeg doma. Umirovljen je 1933. Nakon višedecenijskog izbivanja s rodnog otoka, 1936. povlači se u Bobovišća, ali se ubrzo opet vraća u Zagreb. Nazor se još kao srednjoškolac počeo baviti književnim radom. Svoju prvu pjesmu objavio je u „Narodnom listu“, a prva njegova knjiga su „Slavenske legende“. Važnija su mu djela: „Knjiga o kraljevima hrvatskijem“, „Veli Jože“ i dr. Umro je u Zagrebu 19. lipnja 1949. godine.
Izvor: Leksikon hrvatskih pisaca Ana Gudović i Klara Žakić
|
Osnovna škola "Matija Gubec" Cernik |