Prema Hrvatskoj enciklopediji poklade su kalendarski običaj smješten u razdoblju između Bogojavljanja i korizme.

Karneval(lat. caro: meso + levare: dignuti) je razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi. U Hrvatskoj se uz karneval ravnopravno spominju mesopust, poklade ili fašnik, koji su više vezani uz određene regije, mjesta, njihove običaje, a često se u prerušavanju moraju poštivati pravila i ritual, njihov početak i kraj. Osim tih naziva u uporabi su i krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek ili maškare. Pokladni ophodnici također se nazivaju raznovrsnim nazivima poput maskara, mačkara, fašenka, pusta, dida, pesnika i ostalih naziva koji se razlikuju od mjesta do mjesta, kao i skupina poput zvončara, baba, pokladara, maškura i drugih, a pokladni nazivi ponekad označavaju nekoliko pojmova.

U pokladama, karnevalu, uočljiv je lik Karnevala koji je u naše krajeve stigao iz zapadno europskih zemalja. „To je figura izrađena od slame, dronjaka, staroga odijela i slič. zvana karneval, krnjo (Dalmacija), pust (Istra i Primorje) i sl. Uz njega su stalno i određena lica: obično sudac, krvnik, branitelj, tužitelj i dr. – s primjerenim grotesknim maskama, koji ga prate i na nekom, tradicijom utvrđenom mjestu, izvode „dramatski“ prikaz – suđenje tome „zlotvoru“. Nakon „suđenja“, „karneval“ se svečano utopi, objesi ili spaljuje. Ovaj običaj, za koji se ne znakada je došao u naše krajeve, objašnjava se redovito kao pobjeda nad zimom, nevoljama, oskudicom i svim ostalim nedaćama koje su utjelovljene i uništene u figuri Karnevala.

Izvori: Hrvatska enciklopedija i Wikipedia.

Nikolina Lucić, 7.b.

Knjižničari istražuju...

Pano u knjižnici

Vesele maske učenika iz Banićevca (učiteljica Dajana Kudra)