2015-02-11 14:36:18 Dan Matije Gupca Naša se je škola dana 10.2.2015. godine prisjetila seljačkog vođe Matije Gupca, po kojem je škola i dobila ime. Gubec, Matija Ambroz, bio je vođa hrvatsko-slovenske Seljačke bune 1573. Spominje se kao kmet (Ambroz Gubec) u selu Hižakovcu na stubičkom vlastelinstvu u popisima crkvene desetine (poreza) iz 1556. i 1560. te u stubičkom urbaru iz 1567. Vodio je pripreme ustanka i predvodio dio seljačke vojske u Hrvatskom zagorju, gdje je vjerojatno proglašen seljačkim kraljem. Nakon gušenja bune zarobljen je i odveden u Zagreb, gdje je (prema uglednom povjesničaru M. Istvánffyju) mučen užarenim kliještima, okrunjen užarenom željeznom krunom i raščetvoren. Njegov lik i djelo obrađen je u mnogim djelima hrvatskih umjetnika (roman Seljačka buna A. Šenoe, drama Matija Gubec M. Bogovića, opera Matija Gubec I. Lhotke Kalinskog, slike O. Ivekovića i F. Quiqereza, spomenik u Gornjoj Stubici A. Augustinčića, film Seljačka buna 1573. V. Mimice i dr.). (Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Matija_Gubec)
Matija Gubec (Izvor: http://unique-cro.deviantart.com/art/Matija-Gubec-437062388) Godine 1573. muka zagorskih kmetova je prekipjela, izbila je punom silinom seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca. Razloga za to bilo je više. U šesnaestom stoljeću zbog turskog pritiska kmetovi imaju sve više obveza prema svojim gospodarima. Na bunu su utjecale i tadašnje prilike u Hrvatskom zagorju - nasilništvo Franje Tahija i njegove borbe s drugim plemićima za posjede u Susjedu i Donjoj Stubici. Seljaci su se protiv Tahija više puta žalili caru, a kad im nije pružena pomoć, počele su pripreme za ustanak. Uspostavljene su veze sa slovenskim seljacima i sitnim građanima. Ustanak je izbio na dani znak na obje strane Sutle. Svaka je kuća dala po jednog vojnika seljačkoj vojsci. Vrhovni vojni kapetan bio je Ilija Gregorić, a stvorena je i vlada u kojoj su bili Matija Gubec, Ivan Pasanac i Ivan Mogajić, sva trojica iz Stubice.
Podaci o ciljevima bune svjedoče o tome da je u krugu obespravljenih kmetova nastala politička koncepcija o preuređenju čitavoga tadašnjeg društva. Seljaci su govorili o prodoru do Ljubljane i mora. Time bi si otvorili ceste za slobodnu trgovinu. Istodobno, namjeravali su ukinuti pokrajinske granice, tridesetinu, feudalne daće, sami bi ubirali poreze i branili granice. Priznata je carska vlast, ali bez posredovanja plemića. Ciljevi ustanika - dokinuti političku vlast plemstva, uništiti feudalnu crkvu i sve feudalne terete, pridali su seljačkoj buni iz 1573. snažno antifeudalno obilježje. Upravo zbog toga su se feudalci brzo pripremili za protuakciju. (Izvor: http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/01sijecanj/0128SeljackaBuna.htm) |
Osnovna škola "Matija Gubec" Cernik |